EUROMEHANIKA NOVOSTI

Poziv za podnošenje zahtijeva za kritične dozvole za 2015. godinu

Poziv za podnošenje zahtijeva za kritične dozvole za 2015. godinu - klikni ovdje

OBAVIJEST: Nove CEMT potvrde za motorna vozila čija najveća dopuštena masa uključujući masu poluprikolice je veća od 3,5 a ne prelazi 6 tona

Na sastanku Radne grupe za cestovni prijevoz Međunarodnog transportnog foruma (International Transport Forum), održanom u Parizu 25. - 26. rujna 2014. godine, utvrđen je novi model potvrde o sukladnosti tehničkih i sigurnosnih zahtjeva za EURO IV, EURO V, EEV i EURO VI motorna vozila čija najveća dopuštena masa je veća od 3,5 tone i ne prelazi 6 tona (obrazac zelene boje), te potvrde o sukladnosti priključnog vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone s tehničkim i sigurnosnim zahtjevima (obrazac žute boje).
Navedene potvrde izdaje proizvođač vozila ili opunomoćeni predstavnik proizvođača u zemlji registracije ili ovlaštena služba u zemlji registracije, ukoliko u zemlji nema opunomoćenih predstavnika proizvođača.
Prilikom korištenja ECMT dozvole, uz navedene potvrde u vozilu se također mora nalaziti i potvrda o ispitivanju tehničke ispravnosti motornog i priključnog vozila (obrazac bijele boje) koji izdaje Centar za vozila Hrvatske d.d..
Navedene potvrde stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine.
Popis kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz tereta za 2015. godinu (.pdf)
Zahtjev za dodjelu kritičnih dozvola za prijevoz tereta za 2015. godinu. - obrazac 1 (.doc)
Popis zaposlenih vozača - obrazac 2 (.doc)

Hrvatski vozači ne moraju imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za profesionalne vozače – „KOD 95“ ovisno o kategorijama do 2015., odnosno 2016. godine

Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/2013), a koji je usklađen sa Direktivom 2003/59/EZ, profesionalni vozači državljani Republike Hrvatske, te vozači državljani trećih zemalja koji su zaposleni u tvrtkama s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj moraju imati početne kvalifikacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu periodičku izobrazbu ako upravljaju vozilima za koja je potrebna vozačka dozvola kategorije C1, C1E, C ili CE, D1, D1E, D ili DE.
Vozači koji su na dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine imali dozvolu jedne od spomenutih kategorija, ne moraju imati upisan „KOD 95“ u vozačku dozvolu najkasnije do 1. srpnja 2015. godine (ako se radi o vozačima koji upravljaju vozilima kategorija D1, D1E, D ili DE), odnosno 1. srpnja 2016. godine C1, C1E, C ili CE).
Nakon navedenih datuma svi profesionalni vozači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ili rade u tvrtkama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj moraju imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za vozače, odnosno „kod 95, upisan u vozačku dozvolu ili kvalifikacijsku karticu za vozača.
„Kod 95“ upisuje se u vozačku dozvolu na temelju Svjedodžbe o stečenim početnim kvalifikacijama ili na temelju Svjedodžbe o periodičkoj izobrazbi.
Odredbe Direktive 2003/59/EZ su bile prenesene u hrvatsko zakonodavstvo i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji s odgodom primjene do dana ulaska u EU, i to kroz ranije važeći Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Pravilnik o početnoj i periodičkoj izobrazbi vozača.
Pravilnik o početnoj i periodičkoj izobrazbi donesen je još 2009. („Narodne novine“, br. 78/09) i mijenjan i dopunjavan tijekom protekle godine („Narodne novine“, br. 39/12). Tim je Pravilnikom (još i prije formalnog pristupanja Republike Hrvatske EU) uređen način stjecanja početnih kvalifikacija i njihovog kondicioniranja putem obvezne periodičke izobrazbe.
Navedenim Pravilnikom su, između ostalog, propisani uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe i obrtnici koji će provoditi izobrazbu vozača (centri za osposobljavanje). Na temelju spomenutog Pravilnika je Ministarstvo prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji izdalo rješenja za (15-tak) pravnih osoba i obrtnika kojima se daje ovlaštenje za provedbu programa za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe vozača.
Novim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“, br. 82/13), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., spomenuti Pravilnik izrijekom je ostavljen na snazi sve do donošenja novoga propisa, s tim da je rok za donošenje novoga propisa o početnoj i periodičkoj izobrazbi vozača godina dana od dana stupanja na snagu rečenog Zakona.
Obzirom na važnost pitanja stjecanja početnih kvalifikacija vozača i s tim povezane mogućnosti obavljanja njihove djelatnosti u državama članicama EU, u tijeku izrada odgovarajućih izmjena i dopuna spomenutog Pravilnika kojima će se doraditi postojeći sustav izobrazbe vozača, uz napomenu kako se i prema važećim odredbama Pravilnika program stjecanja početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe može u potpunosti realizirati.
Popis Centara za osposobljavanje možete se vidjeti na slijedećem linku: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=411.
Što se tiče drugih država članica EU, za vozače koji imaju prebivalište u tim državama ili rade u tvrtkama sa sjedištem u tim državama, utvrđeni su različiti rokovi do kada vozači moraju proći prvu periodičku izobrazbu za vozače, a krajnji rok sukladno Direktivi je do 10. 9. 2015. (za C kategorije, odnosno 10. 9. 2016. godine za D kategorije).
Tako je primjerice rok u Austriji bio do 10.9.2013 (za C kategorije) a 10.9. 2014. je (za D kategorije) , u Italiji isto, a u Njemačkoj je rok do 10.9.2015 (za C kategorije) a 10.9. 2016. za (za D kategorije).
Zbog različito utvrđenih nacionalnih rokova za prvu periodičku izobrazbu na sastanku Odbora za provedbu Direktive 2003/59/EZ, održanom 27. 5. 2009. godine, je postignut dogovor između država članica, da do isteka krajnjeg roka, 10.9. 2015., odnosno 10. 9. 2016. godine vozači ne bi smjeli biti kažnjavani zbog toga što nisu prošli periodičku izobrazbu.

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tehničkim pregledima vozila.

Ministarstvo Unutarnjih poslova donijelo je 14. listopada 2014. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tehničkim pregledima vozila, sa kojim se možete upoznati OVDJE.

Na tisuću kilometara autocesta ove sezone bez zimske službe

Na više od 1000 kilometara autocesta kojima upravlja tvrtka HAC-Održavanje i naplata cestarine od studenog ove godine do kraja ožujka sljedeće godine neće biti zimske službe!
Naime, na natječaj za održavanje autocesta u zimskom razdoblju 2014./2015. u HAC-ONC stigle su ponude gotovo dvostruko više od procijenjene vrijednosti nabave od 7,695 milijuna kuna. Te ponude, vrijedne 13,250 milijuna kuna stoga su neprihvatljive pa je HAC-ONC prisiljen poništiti natječaj. Za novi natječaj nema vremena jer je zimsko održavanje na nekim dionicama počelo već 15. listopada, a za ostale počinje 1. studenoga.
Lani slabo zaradili
Tako u slučaju velikih padalina HAC-ONC-u neće biti na raspolaganju 55 kamiona kooperanata koji bi trebali čistiti snijeg. A skandal oko zimske službe je još veći zna li se da je HAC-ONC imao važeći okvirni sporazum o održavanju autocesta zimi koji je raskinuo ove godine i raspisao novi natječaj. Naime, kooperanti su se bunili da su blage prošle zime slabo zaradili, oko 3,4 milijuna kuna, dok su u zimi 2012./2013. koja je bila s više snijega zaradili 7,7 milijuna kuna. Stoga su pritiskali HAC-ONC da im poveća cijene u sklopu tog sporazuma, na što on nije mogao pristati, ali je zato raskinuo okvirni sporazum i raspisao novi natječaj s višim cijenama!
No time nije kraj skandalima vezanim uz zimsku službu. Prema našim informacijama, uprava je šefove tehničkih jedinica obavijestila da ove godine nema kooperanata i da će sami čistiti snijeg tako što će se pregrupirati. A mehanizacija HAC-ONC-a ne samo da je za to nedovoljna nego je i u vrlo lošem stanju jer su mnogi kamioni neispravni.
Ne žele odgovarati
Šefovi tehničkih jedinica su se pobunili jer su svjesni da je to nemoguće i da će oni odgovarati dogode li se nesreće poput one kod tunela Krpani lani. A i sa 55 kamiona kooperanata prošlih godina su zbog snijega ljudi na autocestama završavali u višesatnim kolonama poput one kod Ivanje Reke 2012. ili kod Varaždina lani. Ako HAC-ONC može organizirati zimsku službu bez 55 kamiona kooperanata, postavlja se pitanje zašto mu je onda svake godine dosad za tu uslugu plaćao milijunske iznose.
U HAC-ONC-u za okvirni sporazum koji je bio povoljan za njega, kažu da su kooperanti, sa svojim odvjetnikom, nekoliko puta zahtijevali izmjenu odredaba ugovora vezanih uz način i uvjete obračuna pasive i aktive, što prema Zakonu o javnoj nabavi nije bilo moguće, te su čak prijetili otkazivanjem ugovora.
– Bitno je napomenuti da zaključeni Okvirni sporazum nije bio obvezujući, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, te da kooperanti nisu bili obavezni na sklapanje godišnjih ugovora po Okvirnom sporazumu – navode u HAC-ONC-u. Dodaju da su se stoga odlučili na novi natječaj.
Na pitanja je li točno da su odlučili poništiti natječaj za zimsku službu, da neće ići na novi natječaj te kako će onda organizirati zimsku službu, odgovorili su samo da o tome još nije odlučeno. U HAC-u, za koji HAC-ONC održava autoceste, na pitanja o zimskoj službi izbjegli su odgovor i uputili nas na tvrtku kći HAC-ONC.
Izvor: Večernji list

Vlada odustaje od monetizacije? Otkrivamo koji im je "plan B"

Vrlo je vjerojatno da ćemo dobiti lošu ponudu za autoceste, a kako to onda objasniti javnosti?, jedno je od pitanja koje je premijer Zoran Milanović postavio nedavno svojim ministrima u Vladi govoreći o projektu monetizacije.
Naime, sasvim je izgledno da će Vlada na kraju odustati od projekta monetizacije autocesta, no ne zbog "pritiska javnosti" koja se sprema na referendum nego zbog procjene da bi pristigle ponude mogle biti znatno lošije od očekivanih.
Očekuju minimalno 2,4 milijarde eura
Vlada očekuje minimalno 2,4 milijarde eura koncesijske naknade, a u javnosti se spominje i kako bi iznos mogao biti i 3 milijardi eura. No, ponude će navodno biti nepovoljnije nego što to očekuje Vlada. U ionako elektriziranoj atmosferi teško će biti javnosti objasniti zašto se na to pristaje.
Vladin cilj u monetizaciji autocesta je da se dobije zadovoljavajući iznos kojim bi se zatvorila najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine. Radi se iznosu oko dvije milijarde eura. Zatvaranjem kredita Vlada bi uštedjela 30 milijardi kuna u razdoblju od 30 godina. No, čini se da ni jedan investitor za sada nije spreman zadovoljiti minimalna očekivanja Vlade.
Prema studiji cijena je 2,4 do 2,9 milijardi eura
Podsjetimo kako je Vlada naručila studiju o monetizaciji autocesta koju su radili Erste Group Bank AG, društvo Deloitte savjetodavne usluge d.o.o., društvo Wolf Theiss Rechtsanwälte GmbH – Podružnica Zagreb, te društvo za upravljanje autocestama Asfing International, a koja je navodno stajala 50 milijuna kuna. Prema toj studiji za koncesiju na 40 godina investitor bi Vladi RH platio koncesijsku naknadu u prvotno procijenjenom iznosu od 2,4 do 2,9 milijardi eura.
Ukoliko bi razdoblje koncesije bilo produljeno na 50 godina, procijenjeni bi iznos mogao biti povećan na 2,6 do 3,3 milijarde eura uz prikladne mjere za upravljanje rizicima pruženim od strane Vlade RH. No, ta studija je odbačena, a nova nije još napravljena.
Reprogramom se problem odgađa na 7 do 8 godina
Trenutno se u Vladi razmišlja o "planu B" jer u naredne tri godine na naplatu dolaze 2 milijarde eura glavnice kredita za autoceste, a ukupno se mora vratiti 4 milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Razmišlja se o reprogramu duga.
"Svakako bi dobili 7 do 8 godina mira. No, pitanje je što onda? Odgađamo problem, a dug bi tada bio puno veći nego sada. Tada zasigurno monetizacija neće biti opcija, nego možda i bankrot", kaže nam naš izvor iz Vlade.
Stanić: Reprogramom do povoljnijih kredita
Protivnici monetizacije priželjkivaju takav scenarij, odnosno da dođe do reprograma duga. Mijat Stanić koordinator akcije "Ne damo naše autoceste", tvrdi kako je riješenje duga za autoceste izdavanje obveznica ili reprogram kroz dugoročne kredite.
"Dobili bi povoljnije kamate jer kapital nikad nije bio jeftiniji nego sada", tvrdi Stanić. S druge strane ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić danas ponavlja kako Vlada ne odustaje od monetizacije.
"S jedne strane imamo priču ajmo zatvoriti dug sada koji je 30 milijardi ili ostaviti budućim generacijama da to bude 90 milijardi", stvar je ministra Hajdaš Dončić o reprogramu duga.
Izvor: Index.hr

Hajdaš Dončić: U proračunu novca neće biti sljedećih 5 do 6 godina

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u emisiji ' A sada vlada' Hrvatskog radija gdje je komentirao inicijativu za potpisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta.
- Pošto su autoceste izgrađene, logično je da ih iznajmimo. Budući koncesionar jednokratno uplaćuje Hrvatskoj što je važno jer je trenutni dug autocesta 33 milijarde kuna, i to samo glavnica. Postavlja se pitanje je li bolje osigurati novac i tako financirati most na Čiovu, Pelješki most i ceste diljem Hrvatske. Ponudu ćemo znati koncem 11. mjeseca. Jedini razlog eventualnog odustajanja bila bi cijena koja ne bi zadovoljila hrvatsku stranu i koja ne bi pokrila glavnicu. Ovo nije rasprodaja cesta, već iznajmljivanje. Bojazni o manjoj kvaliteti ili poskupljenju cijena uopće ne bih trebao komentirati. Članica smo EU i tko god da upravlja mora se pridržavati istih normi, kazao je Hajdaš Dončić.
- U proračunu novaca neće biti sljedećih 5 do 6 godina, kazao je.
Na pitanje hoće li dati ostavku ako monetizacija padne na prikupljanju potpisa za referendum kazao je:
- Ja odgovaram za cijeli proces, ali ne bih špekulirao sa ostavkama. Meni je cilj da dobijemo ponude, kazao je.
Dodao je i kako organizatori referenduma štite svoje interese te da njihovi podaci o eventualnim gubicima u slučaju monetizacije nisu točni.
- Postoje direktive o sigurnosti. Što se tiče održavanja, ništa se ne mijenja. Nebitno je li to država ili privatni koncesionar jer se mora pridržavati propisa. U suprotnom se ugovor raskida. Strogo je zabranjena bilo kakva ilegalna potpora poslovnom subjektu. Vlada mora dati suglasnost u slučaju povećanja cijene cestarina, kazao je.
O špekulaciji monetizacija ili Pelješki most kazao je:
- Siguran sam da ćemo za most dobiti određen postotak financiranja, ali gdje ćemo uzeti ostatak novca, izjavio je ministar i dodao kako monetizacija ne isključuje daljnju gradnju autoceste na jugu zemlje.Cijene ostaju iste i država koncesionaru određuje cijene. Autoceste su se gradile skupe i krao se novac.
O privatizaciji Croatia Airlinesa ministar je kazao kako je pozicija te tvrtke u prvom pokušaju bila bitno drugačija nego sada.
- Croatia Airlines je prošle godine prvi put uspjela imati dobit te je njena pozicija sada puno bolja za pronalazak strateškog partnera.
Izvor: Večernji list

Hrvatske autoceste lani su od cestarina ubrale 1,36 milijardi kuna

Ukupni prihodi koncesionara autocesta u Hrvatskoj tijekom prošle godine iznosili su 2,2 milijarde kuna, što je 5,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Hrvatske udruge koncesionara autocesta.
Hrvatske autoceste lani su od cestarina ubrale 1,36 milijardi kuna povisivši taj prihod u odnosu na 2012. godinu za 6,2 posto.
Autoceste Rijeka-Zagreb naplatila je 490,3 milijuna kuna cestarine ili 2,1 posto više, Bina Istra 194 milijuna kuna, 6,1 posto više, a Autocesta Zagreb-Macelj 199 milijuna kuna ili 10, 3 posto više nego 2012. godine. Duljina svih autocesta u Hrvatskoj je krajem prošle godine bila 1.288,5 kilometara.